Društveno poduzetništvo – poduzetništvo bez trke za profitom

Vrijeme čitanja: 5 min

Društveno je poduzetništvo gospodarski model koji potiče promjene za uspostavljanje pravednijeg svijeta. Pokreću ga poduzetni kreativci inovativnim rješenjima za smanjenje socijalnih razlika i stvaranje jednakih mogućnosti za sve. Takvo poduzeće mora poslovati u skladu sa zahtjevima okolišne i ekonomske održivosti, a može se osnivati u djelatnostima svih privrednih i društvenih sektora od proizvodnje do usluga. Organizacijski i pravno obuhvaća razne oblike – zadruge, neprofitne udruge, zaklade, dobrotvorne i druge organizacije te klasične pravne osobe, tvrtke. Zajedničko im je bavljenje djelatnostima u korist i za dobrobit cijele zajednice.

Društveno poslovanje nije novost. Već početkom XIX. stoljeća pojavljuju se u Europi radničke i druge zadruge, a krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća širi se u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. Velike zasluge za poduzetništvo u korist zajednice pripisuju se Amerikancu Billu Draytonu koji je 1980. godine osnovao u Washingtonu zakladu Ashoka, kako bi osnažio poduzetnike s društvenom vizijom. Do velike prekretnice dolazi u XXI. stoljeću kad društveno poduzetništvo proširuje program i usmjeruje se prema ekološko-socijalnom gospodarstvu.

Velike ekonomske, političke i klimatske promjene gurnule su milijune ljudi u ponor siromaštva pa se u potrazi za rješenjima poslovnog djelovanja otvaraju nove stranice. Trka za profitom podijelila je svijet – na vrhu su “bogati” koji isisavaju sve što se da. Tako se srednji sloj topi sve brže, poput leda na polovima. Bogati se kupaju u novcu, a sve više ljudi krpa kraj s krajem, milijuni (milijarde?) siromašnih žive na rubu modernog društva bez vode i hrane. Kako bi se donekle uspostavila socijalna ravnoteža stručnjaci u mnogim institucijama razmišljaju i istražuju kako organizirati poslovanje da se pomogne slabijima, nezaposlenima i obespravljenima. Kreiraju se novi poslovi, primjenjuju se nove tehnološke mogućnosti i inovacije. Da se smanje ekonomske i egzistencijalne napetosti kako bi većina čovječanstva (ne samo bogati!) živjela u boljim uvjetima treba spriječiti daljnje raslojavanje na svim razinama, ublažiti razlike između razvijenih i nerazvijenih, između zapostavljenih ruralnih i uređenih urbanih sredina.

Temelj za održivi razvoj

Za saniranje stanja koje ugrožava opstanak većine pomaže gospodarski model koji nastaje kombiniranjem poslovnih mogućnosti, volonterskih inicijativa i zahtjeva raznih pokreta za ublažavanje nejednakosti. Glavni je cilj postizanje socijalne ravnoteže koja se može ostvariti ako se stvorene vrijednosti usmjeruju tamo gdje je najpotrebnije, a ne da se sve gurne u džep pojedinaca. Zato je u društvenom poduzetništvu važno demokratski upravljati, zajednički donositi odluke prema interesu većine, a ne pojedinaca, prema zajednici i okolišu poslovati odgovorno, a dobit raspodijeliti tako da se najveći dio ulaže u razvoj i unapređenje društvene zajednice, a ne poklanja nekolicini pojedinaca.

Društvenim se poduzetništvom grade temelji za održivi razvoj društva. Tim inovativnim modelom rješavaju se socijalni ali i ekološki problemi jer se većina nezaposlenih usmjerava na stjecanje novih vještina kako bi se osposobili za nova zanimanja od kojih se mnoga otvaraju upravo u području zaštite okoliša i ublažavanja klimatskih promjena. Tako svo poslovno djelovanje ide u korist šire društvene zajednice. Već dvadesetak godina postoji GEM (Global Entrepreneurship Monitor) projekt, najveći svjetski istraživački pothvat na temu poduzetništva i ekonomskog rasta, a rezultati njihovih istraživanja pomažu međunarodnim institucijama i vladama oblikovati svoje politike prema poduzetništvu. Među ostalim, oni objavljuju i godišnje studije poduzetničkih aktivnosti s društvenim ciljevima.

Europa za svijet bez siromaštva

U Parizu je 1961. osnovana organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – OECD

koja u društvenom poduzetništvu vidi snagu da kroz društvene promjene rješava globalne probleme i pomaže unapređivanju života ljudi. Cilj joj je postići što veći gospodarski rast i zaposlenost, povećati životni standard i pomagati zdrav ekonomski razvoj u svijetu.

I Europska unija snažno potiče razvoj društvene ekonomije kao pravi put za prevladavanje socijalnih, ekonomskih i ekoloških problema. Društveno poduzetništvo ulazi u okvire Strategije Europa 2020 u kojoj se naglašava da je za pametan rast važno stručno obrazovanje i poticanje inovativnih rješenja, razvoj energetski učinkovite zelene industrije i konkurentnih proizvoda te zapošljavanje na novim poslovima.
Europska komisija potiče osnivanje društvenih poduzeća u svim svojim članicama i nudi financijsku potporu za razvoj kroz fondove i programe. Glavni je cilj širiti poslovne djelatnosti od kojih će imati koristi pojedine socijalne grupacije ili cijelo društvo, s tim da se najveći dio dobiti reinvestira u ono najpotrebnije – zdravstvo i socijalnu skrb, u znanstvena istraživanja, brigu o okolišu, u kulturne projekte i slično.

U Inicijativi za društveno poslovanje (Social Business Initiative) Europska komisija ističe da je društvenom poduzetniku glavni cilj društveni utjecaj, da posluje i djeluje na tržištu inovativno, da u upravljanje uključuje zaposlenike, da njegovo djelovanje ima povoljan utjecaj na okoliš, da doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

Društvena poduzeća imaju vrlo širok krug djelatnosti. Među ostalim pomažu pri osposobljavanju za rad zapostavljenim invalidnim osobama, nude raznolike usluge putem online-obrazovanja za stjecanje novih vještina te nove modele zdravstvene skrbi. U udaljenim ruralnim sredinama potiču razvoj infrastrukture i oživljavanje gospodarstva posebnim programima, a u urbanima organiziraju razne aktivnosti za djecu i odrasle svih dobnih skupina, brinu o sigurnosti stanovništva i imovine. Što se pak tiče brige o okolišu i njegove zaštite, sve više novih društvenih poduzeća posvećuje veliku pažnju recikliranju i stvaranju sekundarnih sirovina, kako bi se sačuvali prirodni resursi. Područja djelovanja su također kultura i umjetnost te razne sportske amaterske aktivnosti.

Za manje razlike i više radnih mjesta

Na razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj znatno su utjecale međunarodne organizacije, a u počecima se najbrže ostvarivalo kroz rad i aktivnosti raznih organizacija  civilnog društva i udruga koje su zagovarale takav društveno koristan oblik poslovanja. Donesena je i Strategija za razvoj društvenog poduzetništva od 2015. do 2020. godine u kojoj se ističe da takvo poslovanje uvelike može pomoći u borbi protiv siromaštva, revitalizaciji slabo naseljenih i zapuštenih krajeva, kreiranju konkurentnih proizvoda, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju boljih životnih uvjeta.

U Hrvatskoj se toj temi posvećuje ipak premalo pažnje pa se tek stvara poticajno okruženje za razvoj društvenog poslovnog modela kako bi se pravednije raspolagalo prirodnim resursima i smanjivalo razlike između razvijenih i zapuštenih područja. Pritom je važno obrazovati ljude za nova zanimanja i osposobiti ih za rad na novostvorenim poslovima. Zato je nužno dati potporu ustanovama koje obrazuju ljude u okviru društvenog poduzetništva jer do boljitka se stiže samo usvajanjem, širenjem i razmjenom novih znanja. Dakako, za učinkovit rad društvenih poduzetnika nužno je uspostaviti pravni okvir i u kritičnim trenucima razvoja davati im i financijsku potporu.
Dok u Europskoj uniji društvena poduzeća zapošljavaju gotovo petnaest milijuna ljudi u Hrvatskoj je u odnosu na broj stanovnika taj broj znatno manji.

Ipak se kreće i kod nas

U Londonu je 2005. godine pokrenuta Impact Hub mreža za promicanje inovacija i društvenog poduzetništva u koju se uključila i Hrvatska. Impact Hub Zagreb osnovan 2013. daje potporu društvenim poduzetnicima, omogućuje suradnju i pomaže pri stvaranju klime za pozitivne društvene promjene.

Najpoznatija socijalna zadruga je Humana nova koja zapošljava invalidne osobe, a bavi se skupljanjem tekstilnih materijala, reciklažom te izradom odjeće i raznih tekstilnih proizvoda. Križevačka Udruga invalida osnovala je pak društveno poduzeće Hedona koje proizvodi čokoladne slastice, a većinu zaposlenih također čine osobe s invaliditetom. Sva ostvarena dobit reinvestira se u tehnološki razvoj poduzeća i za dobrobit zaposlenih. Udruga Eko-Zadar pokrenula je projekt AktiBiz kako bi zaposleni stekli stručne i poslovne vještine za poslovanje po društveno-poduzetničkim principima.

U Karlovcu je osnovana turistička agencija Croatia Open Land Tours DMC koja u svom poslovanju vodi računa o potrebama lokalne zajednice i brine o prirodnom okruženju. U Zadru su dvije žene osnovale zadružnu pivovaru Brlog kuhajući prvo pivo po vlastitom receptu – na balkonu, a investicijska sredstva prikupljale su putem članarine. Od svog osnutka prije šest godina zadruga je okupila stotinjak članova iz cijelog svijeta. Udruga Uzor iz Koprivnice osmislila je projekt Teretnim biciklom do održive zajednice, a cilj im je prikupljati otpadni papir od-vrata-do-vrata – biciklima. Socijalna zadruga Pružimo ruke iz Bjelovara pokrenula je projekt Ceker za laptop, a zapošljava žene-žrtve obiteljskog nasilja i nezaposlene. Društveno poduzeće Naš izvor iz Čakovca već ima širok asortiman kožne galanterije, a početkom korona epidemije počeli su izrađivati višekratne perive medicinske maske izrađene od pamuka. Ima ih još…

S obzirom na dosadašnje rezultate očito je da Hrvatska može zakonski i institucionalno ubrzati pripremu za gospodarski model koji otvara put suzbijanju siromaštva i rješavanju društvenih, ekoloških i klimatskih problema. Uporni i poduzetni iskorištavaju prilike koje su drugi propustili za korist zajednice, dovoljna im je pri tome održivost poslovanja i razvoja ako su pri tome ostvarili ciljanu dobrobit za zajednicu i okoliš. Oni koji su u tomu uspjeli dokazuju kako se to može ostvariti.

Suočeni smo danas u našem društvu s ubrzanim rastakanjem pozitivne vrijednosti pojma djelovanja za dobrobit zajednice. Kako objasniti da se niti 4 godine demokratskih političkih mandata ne može izdržati radeći pošteno i predano samo za dobrobit zajednice? Kakvu to poruku o vrijednostima šaljemo mladima „na kojima svijet ostaje“? Mladi se pri ulasku na tržište rada organiziranom od današnjih „uzora“ osjećaju na rubu društva, a oni najsposobniji odlaze u potrazi za pravednijim društvom. Naše društvo jednostavno mora usavršavati okvir u kojem će društveno poduzetništvo učiniti kroz svoju kreativnost svima bolji život u zdravoj okolini, a ne da bude dobro samo nekima. Toliko zajedništva i suglasja bi se moralo moći naći. Jer dalje kao društvo možemo samo zajedno, odgovorno i održivo. Autoput društvenog poduzetništva je pred nama.

Lidija Orešković

 

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 4