Istosmjerni razvod oko LFP baterija

Vrijeme čitanja: 12 min

Uvod

U prošlih nekoliko nastavaka smo upoznali LFP baterije, njihove prednosti, ali i ograničenja pri upotrebi. Upoznali smo kako se mogu LFP baterije puniti iz uobičajenog alternatora, a bez opasnosti po oštećenje alternatora ili baterije. Upoznali smo i razne nadzornike baterija kojima je zadaća zaustaviti punjenje ili pražnjenje pri dolasku na određenu razinu napunjenosti – jer prekoračenje tih granica znači i razaranje skupih baterija. U ovom nastavku upoznat ćemo se kako fizički uključiti LFP baterije u sustav razvoda energije na plovilu. U našem sustavu na plovilu prošli smo kroz shemu sa slike 1.

Na toj shemi je označen crveno blok DC razvod. U ovom nastavku upoznat ćemo se pobliže upravo kako realizirati DC razvod. Pred taj blok se postavlja zahtjev kompaktne izvedbe uz vođenje visokih struja i do 1000 A i očekivanu jednostavnost priključenja „debelih“ kabela prema LFP baterijama, punjačima, izmjenjivačima, DC/DC pretvaračima, bidirekcijskim pretvaračima, a sve preko topivih osigurača. Sve ove zahtjeve pomiruje Lynx DC sabirnički sustav.

Lynx DC sabirnički sustav

Lynx DC je modularni sabirnički sustav osmišljen za povezivanje baterija i DC opreme – punjača i općenito trošila (punjača,  izmjenjivača, bidirekcijskih pretvarača i DC/DC pretvarača). Sustav osigurava da se svaka baterijska grana, ali i svaki DC punjač ili DC trošilo može spojiti na zajedničku DC sabirnicu s preko osigurača. Sustav uključuje i nadzornik baterija s pripadnim mjernim otpornikom.

Sastoji se od sljedećih modula:

Može se koristiti  Lynx distributor i/ili Lynx power in u kombinaciji s Lynx shunt jedinicom ili se pak Lynx distributor i/ili Lynx power in mogu upotrijebiti samostalno bez Lynx shunt jedinice.

Lynx power in se upotrebljava za spoj baterije u sustava pri čemu se osigurači priključuju izvana. Omogućava spajanja do 4 paralelne baterijske grane. U istom kućištu je i plus i minus sabirnica. Kako se u paralelu spajaju baterije, a već smo upoznali da LFP baterije imaju potencijal razvijanja izuzetno visokih struja kratkog spoja (reda nekoliko kA) preporučuje se baterije spajati preko brzih osigurača. Kakvih sve osigurača imamo ostavit ćemo za sljedeći broj! Kabeli se priključuju stopicama na M8 vijke. Uvodi kabela u kućište dozvoljavaju vanjski promjer kabela od 22 mm/polu. Istaci sa strane služe za međusobno povezivanje nekoliko jedinica u seriju. Ako na te istake priključujemo kabelsku stopicu ona je opet za M8 vijak. Sama sabirnica je dimenzionirana za 1000 A DC.

Lynx shunt jedinica je nastavak DC sabirnice prema DC punjačima i trošilima. U plus polu u sebi ima uključen brzi osigurač CNN 325 A / 80 V za prekidanje ukupne struje baterije. U minus polu u sebi ima uključen mjerni otpornik za mjerenje struje do 1000 A i elektronički sklop za mjerenje baterije. Podatke o struji i naponu baterije Lynx shunt jedinica preko VE.CAN sučelja predaje nadzorniku sustava poput u prošlim nastavcima opisanih Color control GX ili Venus GX jedinica. Po priključenju na Color control GX ili Venus GX nadzornike Lynx shunt se automatski prepoznaje.

Lynx distributor  jedinica također ima plus i minus sabirnicu do 1000 A i upotrebljava se za priključenje 4 pojedina uređaja na DC sabirnicu (punjači, izmjenjivači, bidirekcijski pretvarači, DC/DC pretvarači). Lynx distributor jedinica za razliku od Lynx power in jedinice može prema uređajima osigurati priključenje u plus polu preko internog osigurača za svaki od 4 priključka. Tu je i opcija pokazivanja stanja ispravnosti svakog osigurača. Ako je osigurač pregorio, LED indikator prelazi iz zelenog u crveno  svjetlo. No ako se želi koristiti opcija pokazivanja LEDom  tada je Lynx distributor potrebno povezati s Lynx shunt-om. Lynx shunt ima naime potreban izvor koji od širokog raspona ulaznog napona (8 do 70 V DC) stvara potrebnih 5 V za napajanje elektronike u Lynx distributor jedinici. Pri isporuci Lynx distributor dobiva se RJ11 kratki kabel za spoj Lynx distributor i Lynx shunt jedinice. Na Lynx shuntu su dva takva R11 priključka i mogu se koristiti oba. To znači da Lynx shunt može napajati odjednom dva Lynx distributora. Kada je sve u redu gori centralni zeleni LED „Power“ koji označava prisutnost napona na sabirnici, a pojedini LED pokazivači pokazuju status osigurača. Ako pojedini plus priključak sa sabirnice ne koristite jer jednostavno nemate na njega ništa spojeno, a smeta vas crveni pokazivač, tada ubacite bilo kakav osigurač tek da LED pokazivač svijetli zeleno, a ne crveno! Tu koristite MEGA osigurače, vodite računa da osigurači budu 58/64 V nazivno ako koristite 48 V baterije! Neki MEGA osigurači su samo do 36 V što je pak dovo0ljno samo za 24 V baterije. Kako smo najavili – za sljedeći broj dotaknut ćemo se osigurača.

Na slici 5. se prikazuje spoj 2 Lynx distributora s Lynx shunt jedinicom. Lijevo od shunta se priključuju baterije, desno se priključuju punjači, izmjenjivači i ostala DC trošila.  Na slici 6. je detalj spajanja ovih jedinica: spajaju se sabirnice (točke 1-2; 3-4), spajaju se napajanja Lynx distributora iz Lynx shunta  (točke 5-6; 7-8) i povezuje se VE.CAN s Lynx shunta (točka 9) na neki nadzornik koji ima VE.CAN. Nemojte zaboraviti postaviti zaključenje VE.CAN sabirnice priloženim RJ 45 utikačem. Paralelno spojene baterijske grane se priključuju preko osigurača iako u modernim baterijama  možda postoji neki osigurač i u svakoj pojedinoj bateriji. Možete posumnjati da li onda treba stavljati osigurače u grane od baterije do sabirnice. No može doći do kvara na kabelu od baterije do sabirnice, baterija spojena na tom kabelu će se gotovo sigurno zbog blizine kvara, interno svojim osiguračem sama isključiti  no dvije ili više baterija koje preko sabirnice hrane to mjesto kratkog spoja na baterijskom kabelu, premda i ispod nazivne struje mogu ako nema osigurača od sabirnice do baterije preopteretiti već neispravan kabel i dodatno pojačati kvar i izazvati vatru! To je malo vjerojatan – ali ipak mogući scenarij. Stoga svaka baterijska grana neka ima svoj osigurač.

Za potpunu predodžbu kompaktnosti jedinica neka posluži slika 7. Lynx power in  i  Lynx distributor jedinice imaju iste dimenzije.

Savjeti za spretne:

Za one kojima nije posebno važna LED indikacija na Lynx distributoru, odnosno neće koristiti Lynx shunt pa i neće imati čime napojiti elektroniku Lynx distributora, postoji mogućnost da Lynx Power in  malim zahvatom prikazanim na slici 8. pretvore da Lynx Power in  ipak može prihvatiti i MEGA osigurače. Potrebno je nabaviti četiri M8 vijka, podložne pločice, matice i opružne osigurače.   Lynx power in se otvori, odviju se svi poklopci dok se ne dobije stanje kao na prvoj sličici slike 8. Ubace se novi vijci na za to predviđena mjesta, postavi se poklopac, postave se matice i podložne pločica i sada ste dobili ravninu za ugradnju MEGA osigurača – baš kao i u Lynx distributoru. Nakon ovog zahvata Lynx Power in će moći prihvatiti MEGA osigurače u plus pol no naravno neće LED pokazivačima pokazivati stanje osigurača – jer nema tu elektroniku.

Ušteda koju ste ostvarili nekorištenjem elektronike Lynx distributora možda nije za zanemariti ako se pojača i izbacivanjem Lynx shunta. Naime ako u sustavu već imate BMV712 nadzornik i ako u stvari nećete ići preko 500 A sve što treba je spojiti mjerni otpornik BMV712 nadzornika između minus polova dva Lynx power in modula modificiranih prema slici 8. Jedno zgodno rješenje kako tada BMV712 zaštiti u  neko kućište (primjerice Blue Sea System) kako je prikazano na slici 9., a detalje možete vidjeti na https://www.youtube.com/watch?v=JW-v8PNx2C4. No u plus polu ostaje vam staviti još i brzi osigurač ukupne očekivane maksimalne struje baterije. I to se da izvesti na sličan način dakle izvan Lynx shunt jedinice. Procjena hoćete li ići u ovako  opisanu „improvizaciju“ ili ćete ipak ugraditi sve točno kako je proizvođač osmislio, ostaje na vama.

LFP baterije i rastalni osigurači

Lynx sustav u sebi ima mjesto za osigurače baterija i osigurače istosmjernih trošila, no postavlja se pitanje koje osigurače ugraditi, tj. na što bi se morala obratiti pažnja pri izboru osigurača. U nastavku će se dotaknuti izbor rastalnih osigurača u baterijskim sustavima. Pitanje izbora rastalnog osigurača nije skroz jednostavno, na poveznici: https://www.fusesunlimited.com/  je „more“ tipova i izvedbi rastalnih osigurača – ali koji je pravi?

Kako izabrati rastalni osigurač za bateriju?

Kratak odgovor na ovo pitanje polazi od strujnog kruga u kojem se nalazi i u kojem je upravo rastalni osigurač namjerno oslabljeni najslabiji vodič. Rastalni osigurač mora trajno podnositi struju trošila ili punjača, no morao bi imati nižu vrijednost nazivne struje od trajno podnosive struje priključnih kabela baterije.

Zašto ne primijeniti automatski zaštitni prekidač umjesto rastalnog osigurača?

Prvo što pada na pamet je prednost automatskog zaštitnog prekidača u smislu jednostavnog podizanja ručice po djelovanju. Ali uočite kako baterijski osigurači, a time i prekidači uobičajeno imaju poprilične struje, primjerice izmjenjivač 12 V istosmjerno na 230 V izmjenično će uz trošilo 230 V,  2400 W povlačiti iz baterije 200 A. Zaštitni prekidač 200 A je cijenom neusporedivo skuplji od rastalnog osigurača za istu struju! Za manje struje  i slabija trošila do  50 A istosmjerno bit će smisleno upotrijebiti automatski zaštitni prekidač no za više struje to se neće napraviti, najprije iz financijskih razloga. Prekidač za istosmjernu struju nije jednostavan jer se po isklapanju prekidača stvara neugodan električni luk koji se mora ugasiti u posebno konstruiranim komorama za gašenje luka. Prekidač za izmjeničnu struju je tu u prednosti jer svakih 20 ms struja prirodno prolazi kroz nulu pa se električni luk gotovo sam gasi.

Kako djeluje rastalni osigurač?

Niskonaponski visoko učinski rastalni osigurač (skraćeno: NVO) za visoke izmjenične struje prikazan je na slici 10. Između dva nožasta kontakta nalazi se oslabljeni dio koji će se zbog prolaska prekomjerne struje  rastaliti. Taj oslabljeni talni dio se nalazi u keramičkom kućištu ispunjenom kvarcnim pijeskom za gašenje luka. Nožasti kontakti upadaju u odgovarajuće kontaktno podnožje za koje se pričvršćuju spojni kabeli.

Prolaz električne energije, tj. struje kroz osigurač zagrijava presjekom namjerno oslabljeni rastalni dio.  Na slici 11. su prikazani napon i struja kroz osigurač. Zbog vrlo malog otpora osigurača i napon je na njemu, sve dok je krug ispravan, gotovo zanemariv. Ako dođe do kratkog spoja onda krugom očekivano poteče  višestruko veća struja. Ta će struja kroz vrijeme taljenja tS  rastaliti oslabljeni dio u osiguraču. To dovodi do strujnog luka. Čim je došlo do taljenja, struja više ne može pratiti očekivanu visoku struju kratkog spoja na tom mjestu i počinje padati iznosom. Nestajanjem metala u prostor luka ulazi kvarcni pijesak, luk se postepeno gasi i struja prestaje teći. Za vrijeme gašenja luka tL dolazi do samoindukcije napona koji nastoji održati tok struje pa je napon na kontaktima osigurača viši od mrežnog napona izvora.  Onog časa kada se luk ugasi, napon na kontaktima osigurača postaje opet jednak naponu mreže. Za rastalne osigurače vrlo često se navode energije taljenja i gašenja luka prikazane isto na slici 11. Ovo je pak važno ako imamo više osigurača spojenih u seriju od izvora do trošila. Tada mora prekinuti strujni krug osigurač najbliže mjestu kvara pa njegova energija isklopa mora biti manja od energije taljenja osigurača u smjeru izvora.

I–t katrakteristika osigurača

Za primjenu osigurača važna su njegova tri područja prikazana na slici 12. Područje do nazivne struje gdje se očekuje nesmetan protok struje, područje preopterećenja i područje kratkog spoja. U području preopterećenja taljenje osigurača će se dogoditi u razdoblju koje mjerimo minutama.  Pri laganom preopterećenju strujom izolaciji kabela se ništa neće dogoditi i kroz dulje vrijeme, pa je i odgođena, minutna, reakcija osigurača primjerena. Ako pak dođe do kratkog spoja, struje su višestruko više od nazivne i tada je nužna brza reakcija jer će u protivnom doći do gotovo sigurnog zapaljenja instalacije. U slučaju kratkog spoja u izmjeničnim instalacijama vrijedi grubo pravilo da se osigurač mora rastaliti za ne više od 5s jer će tada izolacija vodiča ostati još neoštećena. Primijetite da je rastalni dio izveden na dva načina: kroz oslabljeno mjesto koje isklapa kratki spoj i kroz oslabljeno mjesto na kojem je dodan lem koje će pri nižim strujama preopterećenja reagirati legiranjem s bakrenom podlogom što onda dovodi do isklapanja strujnog kruga pri tim nižim strujama. Naravno da u slučaju struje kratkog spoja gotovo trenutno izgara i oslabljeno mjesto namijenjeno isklopu struje pri preopterećenju.

Montaža osigurača u plovilu

Na slici 13. prikazani su tipični rastalni osigurači s visokim nazivnim strujama za primjenu u baterijskim sustavima do 48 V. U tablici pored može se uočiti otpor osigurača u hladnom stanju. Ako se želi spojiti nekoliko osigurača zajedno, tada se primjenjuju posebna podnožja, koja se jednim krajem pričvršćuju na bakrenu sabirnicu, a drugim krajem su to mjesta pričvršćenja priključnog kabela. Na slici 13. su prikazane dvije izvedbe sabirnice i to s jednostranim priključkom i s dvostranim priključkom. Konstrukcija nosača osigurača omogućava da se na jednoj strani izmakne dio plastike ispod vijka tako da će pri montaži osigurača na sabirnicu osigurač biti montiran bez savijanja priključaka. Podnožja su napravljena da se i međusobno čvrsto uglavljuju. Ako se podnožje koristi samostalno onda se može opremiti i odgovarajućim zaštitnim pokrovom. Iako su struje velike, naponi do 50 V istosmjerno nisu opasni za izravni dodir dijela pod naponom. Na slici 14. su primjeri izvedenih spojnih kutija u kojim se uočavaju osigurači baterijskih grana  i osigurači trošila.

Unutarnji otpor, struja kratkog spoja, prekidna moć

Struja kratkog spoja najveća je ako se kratko spoje priključci polova baterije ili ako dođe do kratkog spoja priključaka polova u prvoj razvodnoj kutiji, odnosno na izlazima prema trošilima. Ako se zamisli da je baterija idealan naponski izvor onda bi struja kratkog spoja na priključcima polova bila beskonačno velika. No sve baterije imaju unutarnji otpor i on (u pojednostavnjenom modelu) određuje najveću moguću struju kratkog spoja baterije. Već nešto dalje od baterije u instalaciji struju kratkog spoja će dodatno ograničavati i otpor kabela instalacije. Ako dakle računamo samo unutarnji otpor baterije kao glavno trošilo idealnog naponskog izvora pri kratkom spoju onda  će primjerice VRLA AGM olovne 12 V baterije uz unutarnji otpor  3 mΩ  imati struju kratkog spoja 4100 A,  a  VRLA GEL olovne 12 V baterije uz unutarnji otpor 7,2 mΩ  imati struju kratkog spoja 1750 A. Na slici 15. je prikazana karakteristika ponašanja unutarnjeg otpora pri raznim temperaturama VRLA GEL olovne baterije 12 V  i jedne  ćelije LFP baterije (od četiri ćelije povezane u seriju u uobičajenom slogu LFP baterije!). Primjećuje se da obje baterije pri niskim temperaturama imaju povišenje unutarnjeg otpora, što na prvi pogled izgleda zbunjujuće jer otpor vodiča uobičajeno opada s padom temperature. Ali baterija nije vodič već elektrokemijski izvor energije i struja unutar baterije je u stvari struja iona! Ovu činjenicu porasta otpora pri hladnoći znamo svake godine u zimi kada teže palimo automobil! Pri protoku struje povećani  pad napona na povećanom unutarnjem otporu rezultira nižim naponom baterije na elektropokretaču. Nadalje, u jednoj „običnoj“ LFP bateriji nalazi se 4 ćelije pa je onda otpor 4 x  veći od otpora na slici 6. no on je opet značajno niži od otpora olovnih baterija. Što to znači? Da će LFP baterija imati višu struju kratkog spoja od olovne baterije!

S

Na slici 16. su prikazana dva I – t dijagrama za dva rastalna osigurača tipična za baterijske sustave. Iako se radi o osiguračima iste nazivne struje, za određenu struju kratkog spoja oni imaju značajno različito vrijeme reakcije. Ako je vrijeme reakcije do 5 s prihvatljivo, ipak izbor bi morao pasti na brži osigurač da ne „mučimo“ bateriju. Znači bitno je za svaki osigurač imati njegov I – t dijagram, no moramo znati i struju kratkog spoja baterije. Prema normi IEC 896-2A proizvođač baterije bi morao dati podatak o unutarnjem otporu i struji kratkog spoja baterije. I tada bi trebalo biti sve lako! Iz struje kratkog spoja baterije provjeri se brzina reakcije rastalnog osigurača i onda se izabere brži (ako odgovara i po cijeni!). I ovdje je praktički kraj izbora rastalnih osigurača za olovne baterije. Izabere se jakost osigurača nešto jača od nazivne struje trošila, provjeri se da je izabrana vrijednost ispod nazivne struje kabela i na kraju se provjeri brzina reakcije osigurača pri kratkom spoju.

U praksi ćete ipak pod rukom vrlo često imati NV osigurače izmjenične struje i gotovo bi bilo logično njih i upotrijebiti? No oprez, osigurači za izmjeničnu struju će u svojim tehničkim podacima imati da su iskoristivi i u istosmjernoj primjeni pogotovo do 80 V DC. Ali i NV osigurača ima nekoliko vrsta kako je prikazano na slici 17. gdje su prikazana tri tipa NV osigurača: gG, gRL, aR. Prvo slovo g znači da štite u cijelom području prekostruje dakle i od preopterećenja i od kratkog spoja, dok prvo slovo a znači da štite samo u dijelu područja prekostruje i to pri kratkom spoju, ne i  pri manjim preopterećnjima. Drugo slovo G znači da su to osigurači opće namjene za kabele, RL znači da su to brzi osigurači za kabele, a R znači da su to ultrabrzi osigurači za zaštitu poluvodiča. Na slici su prikazane reakcije za kratki spoj od 1500 A i 1000 A za sva tri tipa osigurača. Uz struju od kratkog spoja 1000 A  osigurač  NV gG 250 A  (ali i instalacija) se „muči“ 20 s do isključenja. U 20 s se podosta toga zagrijalo, istopilo, a možda već i zapalilo! NV aR 250 A osigurač će pri 1000 A isključiti za 0,1s što je odlično. Ali, uvijek ima neki ali, aR osigurači nisu uopće jeftini! No s ovom spoznajom bi se trebalo odustati od ideje primjene jeftinijih  NV gG izmjeničnih rastalnih osigurača u aplikaciji baterijskog sustava umjesto namjenskih osigurača sa slike 16. jer se u slučaju kratkog spoja, ako se to nije provjerilo najvjerojatnije neće zadovoljavajuće brzo reagirati. Ako se baš želi primijeniti NV osigurače, onda moraju biti NV aR tipa, ali oni su skuplji od ovih sa slike 16.! U svakom slučaju koje god osigurače se primjenjuje, mora se provjeriti brzina reakcije pro kratkom spoju!

Ali tu, što se tiče LFP baterija, izboru osigurača nije kraj. Kako je već rečeno LFP baterije imaju nizak unutarnji otpor i slijedno visoke struje kratkog spoja. Što se događa ako se na osigurače sa slike 16. narine 15 kA  struje kratkog spoja? Osigurač će jednostavno eksplodirati! To je zadnje što želite na vašem plovilu, vozilu ili kući. To se uz olovne baterije nije moglo dogoditi, ali uz LFP je i to zamisliv scenarij. Zato se mora poznavati i podatak o prekidnoj moći osigurača. To je maksimalna struja kratkog spoja koju osigurač mora moći prekinuti, a da ne eksplodira. Izmjenični NV osigurači imaju prekidnu moć od 50 do 100 kA za izmjeničnu struju kratkog spoja no za istosmjernu struju te se vrijednosti značajno smanjuju. Za istosmjernu struju postoje zato namjenski osigurači s visokom prekidnom moći od 20 kA do 100 kA kakvi su prikazani na slici 18. Ovi osigurači se primjenjuju u auto industriji za baterije elektroautomobila i već kroz to jasno odgovaraju i za primjenu LFP baterija.

Na slici 19. je prikazana izvedba nosača (proizvođač Blue Sea) ultrabrzog class T osigurača  prekidne moći 20 kA gdje se osigurač prihvaća na svoje vijke, a za kabel postoje posebna mjesta za priključak. Na slici 20. je prikazano jedno rješenje spoja LFP baterija i trošila koristeći u prošlom nastavku opisan Lynx sutav. Za primijetiti je između baterijskog dijela sabirnice i dijela sabirnice za trošila i punjače prisustvo brzog rastalnog osigurača tipa CNN (ili class T što bi bilo bolje rješenje zbog više prekidne moći).

Zaključak

U ovom nastavku opisali smo Lynx sabirnički sustav 1000 A  istosmjerno za prihvat kabela baterija i ostalih istosmjernih uređaja. Nije jednostavno napraviti spoj plus i minus sabirnice baterije na kompaktan način. Stoga korištenje gotovih Lynx modula predstavlja pravu pomoć pri gradnji. Lynx sustav se može primijeniti kako za olovne baterije, tako i za LFP baterije. U sebi ima logično mjesto za brzi osigurač za zaštitu LFP baterija između power in i distributor jedinice. Ima predviđene osigurače za baterijske grane koji štite baterijske kabele, osigurače prema DC trošilima koji štite kabele prema trošilima i punjačima kao i mjerenje napona i struje baterije.

Ispravan izbor baterijskih osigurača na plovilu svodi se na nekoliko osnovnih koraka. Osigurač štiti kabele instalacije, a kabeli su presjekom izabrani prema struji trošila. Osigurač mora imati nazivnu struju manju od struje koju trajno može podnijeti kabel. Za primijenjenu bateriju bitno je poznavati unutarnji otpor i struju kratkog spoja baterije. Tada se preko I–t dijagrama rastalnog osigurača može provjeriti da će izabrani osigurač u zahtijevanom vremenu ispod 5 s i reagirati. Čak i ako osigurač po I–t dijagramu može reagirati u primjerenom vremenu u jednoj baterijskoj grani, ostaje provjeriti da li ima prekidnu moć za moguće struje kratkog spoja oko glavne sabirnice i da pri kratkom spoju ne eksplodira! Obične jeftine NV gG osigurače preporučuje se samo ako opisanom provjerom brzine reakcije i dostatne prekidne moći se utvrdi da mogu odraditi posao! U slučaju skupih LFP baterije ovaj postupak provjere se pomno odrađuje i ne preskače. LFP baterija je preskupa da se muči dugotrajnim isključivanjem s najjeftinijim osiguračem. Time tema osigurača nije nipošto iscrpljena. Rastalni osigurači se zagrijavaju pa čim su zajedno, tada jedan drugom predaju toplinu, a toplina je za osigurač isto što i struja. Nadalje uređaji po priključenju potežu „poteznu“ struju i sigurno se ne želi da potezna struja proradi osigurač, pa bi i to trebalo znati provjeriti. Kako izgleda stvarni kratki spoj LFP baterije i što se s njome događa ako osigurači ne odrade svoj posao? Dublje ulaženje u sve ove teme zahtijevalo bi ipak više prostora… možda za neki sljedeći nastavak.

[email protected]

 

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 1285