Klimatske promjene U Hrvatskoj  

Vrijeme čitanja: 4 min

Posljednjih desetljeća u Hrvatskoj zime su sve blaže i snijega je sve manje. Nedostatak očekivane prave hladnoće u zimskom razdoblju potom najčešće biva nadoknađen u kasnije proljeće, kada su biljke već u punoj vegetaciji. Tako su se i prošle godine, nakon još jedne u nizu blagih zima, negativne posljedice klimatskih promjena pojavile u obliku izrazito hladnih fronti i jakih proljetnih mrazeva u različitim dijelovima Hrvatske, slika 1. Tom su prilikom stradale sve rano cvatuće vrste voćaka, a osobito one koštuničave: šljive, drijen, marelice, trešnje, višnje, jabuke, kruške i breskve. Došlo je do velike ekonomske štete koja je od strane Hrvatske voćarske zajednice u nekim dijelovima Hrvatske procijenjena 100 % – tnom. Osim u voćnjacima, velike štete zabilježene su i u vinogradima i povrtnjacima.

Izloženost  Hrvatske negativnim posljedicama klimatskih promjena

Budući da je Hrvatska smještena u vrućem sredozemnom bazenu posljedice negativnih klimatskih promjena dobro su poznate  znanstvenicima, a posebno stanovnicima koji ih doživljavaju u svakodnevnici. Zbog rastuće učestalosti negativnih posljedica klimatskih promjena u svakodnevnom životu i poslovanju Hrvatska se nalazi visoko na nepopularnoj ljestvici europskih zemalja koje trpe velike gospodarske štete od ekstremnih klimatskih događaja. Porast ranjivosti poljoprivrede, turizma, energetike, ribarstva i šumarstva koji predstavljaju najvažnije sektore hrvatskog gospodarstva, već je danas akutna pa je stoga i kumulativni iznos šteta u odnosu na hrvatski bruto nacionalni proizvod sve veći i vidljiviji.

Hrvatski stručnjaci su izračunali gubitke od 16,9 milijardi kuna koje je  Hrvatska pretrpjela zbog ekstremnih klimatskih događaja u periodu 1980. do 2013. U tom periodu promatrano na godišnjoj razini prosječni godišnji gubitak je bio veći od pola milijarde kuna. U naredne samo dvije godine, 2014. i 2015., gubici su porasli za nevjerojatnih 4 milijarde kuna, tj. na prosječno dvije milijarde kuna godišnje.

Posljedice klimatskih promjena u Hrvatskoj

Posljedice klimatskih promjena prepoznajemo kroz znatno izmijenjene klimatske uvjete oko nas:

  • prosječne dnevne temperature zraka rastu kroz sva godišnja doba na mjesečnoj razini, posebice u proljetnom i ljetnom periodu godine (travanj–rujan) kada se odvija vegetacija biljaka, smanjujući očekivane prinose poljoprivrednih kultura;
  • toplinski valovi u ljetnim mjesecima postaju sve učestaliji i dulji, sa sve većim brojem vrućih dana (kada temperatura zraka više od 10 dana prelazi 30 °C) koji uzrokuju toplinski stres i zaustavljanje vegetacije biljaka uz smanjenje prinosa;
  • zbog sve manje količine oborina s izmijenjenim vremenskim i geografskim rasporedom sve je više sušnih razdoblja koja traju sve dulje i to na sve većim površinama
  • sve su učestaliji ekstremni klimatski događaji kao što su olujna nevremena, jake tuče, razorni vjetrovi, snažni pljuskovi, kasno proljetni snjegovi i mrazovi, poplave, toplinski valovi, suše i požari, slika 2.

Tijekom idućih godina može se očekivati da će novonastali klimatski uvjeti sve više izazivati interes i zaokupljati pažnju hrvatske politike, gospodarstvenika i cijelog društva. Tako je u poljoprivrednom sektoru, s visokim stupnjem izvjesnosti, predvidljivo smanjenje  prinosa do polovice 21. stoljeća za čak do 8 %. Takav razvoj u poljoprivredi utjecat će na daljnji rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Predviđanja za hrvatska planinska područja ukazuju na očekivano smanjenje snježnih padalina i snježnog pokrivača za čak polovicu u periodu 2040. do 2070. godine. Na obalama Jadranskoga mora posljednjih godina sve češće se zamjećuje kako bura poprima snagu razornih orkanskih vjetrova i kako se pojavljuju iznenadna podizanja morske razine prilikom ekstremnih klimatskih događaja.

U Hrvatskoj se mogu očekivati i druge posljedice  klimatskih promjena kao što su:

  • požari snažnijeg intenziteta;
  • učestale i veće štete na infrastrukturi;
  • nove vrste bolesti zbog migracija njihovih prenositelja (kukaca, ptica i drugih životinja);
  • veći broj invazivnih vrsta;
  • učestale migracije ljudi s geografskih područja izloženih klimatskim uvjetima koji su nepodnošljivi za život.

Prilagodba Republike Hrvatske na klimatske promjene

Hrvatski sabor je u travnju 2020. usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu ( u nastavku Strategija PKP) gdje se ukazuje na iznimnu važnost prilagodbe cijelog hrvatskog društva i gospodarstva na već uznapredovale klimatske promjene, kao i na tendenciju snažnog ubrzanja u predstojećim godinama i desetljećima u svim dijelovima zemlje. Strategija PKP  jasno pokazuje po najvažnijim gospodarskim sektorima da će za tu svrhu biti neophodna iznimno velika financijska sredstva i kontinuirana ulaganja. Stručnjaci su procijenili potreban iznos za prilagodbu klimatskim promjenama blizu 27 milijardi kuna, slika 3.

Strategija PKP posebno potiče:

  • pripremne procese u cijelom društvu i gospodarstvu
  • pravovremeno predviđanje negativnih posljedica klimatskih promjena
  • plansko pokretanje aktivnosti za njihovo smanjenje ili sprječavanje.

Ohrabrujuća povijest nastajanja Strategije PKP

U Strategiji PKP piše: Strategijom prilagodbe predlaže se ukupno 83 mjera… Mjere prilagodbe odabrane su multikriterijskom analizom koja je provedena u suradnji sa sektorskim stručnjacima i sklopu konzultacija s preko 130 dionika iz svih zastupljenih sektora i tematskih područja. Mjere su vrednovane prema kriterijima i čimbenicima te njihovom utjecaju na smanjenje ranjivosti u pojedinačnom sektoru.

Teorijska ideja provedbe Strategije PKP

U Strategiji PKP piše:  Strategija prilagodbe provodit će se putem provedbenih akcijskih planova, koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti za određeno petogodišnje razdoblje. Akcijske planove usvaja Vlada Republike Hrvatske. Akcijski planovi za svaku će mjeru i aktivnost dati opis, način provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja. Na osnovu ove Strategije prilagodbe izradit će se prvi akcijski plan, koji će sadržavati detaljan prikaz prioritetnih mjera i aktivnosti iz ove Strategije prilagodbe za prvo petogodišnje razdoblje. Pri tome sve mjere i aktivnosti trebaju biti komplementarne s ciljevima iz Europskog zelenog plana.

Stvarnost provođenja Strategije PKP

U Strategiji PKP piše i ovo: … Osnovni princip za definiranje institucionalnog okvira za provedbu Strategije prilagodbe jest da se ne predviđa osnivanje novih institucija i tijela i da će se maksimalno poštovati postojeće jurisdikcije unutar vladinog ustrojstva. Naravno, to ne znači da se u budućnosti, budu li se okolnosti vezane uz klimatske promjene i odgovarajuću prilagodbu promijenile, neće predložiti izmijenjeni institucionalni okvir. Tijelo državne uprave nadležno za koordiniranje politike klimatskih promjena jest ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša, što uključuje izradu strateških i planskih dokumenata i obavljanje poslova nacionalnog kontaktnog tijela za izvješćivanje prema tijelima EU-a i drugim međunarodnim tijelima o politici prilagodbe klimatskim promjenama. Važnu ulogu u provedbi Strategije prilagodbe ima Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te subjekti prostornog uređenja koji osiguravaju stručnu utemeljenost prostornih planova…

Nakon preko dvije godine od usvajanja Strategije PKP ukucajmo zajedno u Google tražilicu: Akcijski plan provođenja Strategije prilagodbe na klimatske promjene. Umjesto komentara postavimo si pitanje što sam ja danas napravio za smanjenje klimatskih promjena i smanjenje posljedica klimatskih promjena u Hrvatskoj, danas, sada i odmah.

Zaključno

Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio poljoprivrede i turizma u ukupnom BDP-u Hrvatske. Taj udio se proteklih godina kreće na razini većoj od jedne četvrtine BDP-a. Tako velika ovisnost gospodarstva o dvije gospodarske djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.

Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica u bliskoj budućnosti. Nedvojbeno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja budućih šteta.

Nužno je i da svaki pojedinac zna što će upravo on i danas napraviti u prilagodbi na klimatske promjene.

 

U Koprivnici, 2. studeni 2022.

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 147