Brz tehnološki napredak uvjetovao je da se u svim poslovnim i društvenim sektorima uvode nove tehnologije, automatizacija, robotika i umjetna inteligencija. To je dovelo do stvaranja novih zanimanja kojima zaposlenici moraju stalno prilagođavati svoje vještine. Zato su obrazovni sustavi u svim zemljama pred velikim i stalnim promjenama.
Pri zapošljavanju budućih generacija nove vještine bit će važnije od kvalifikacije jer je svijet rada tehnološki potpuno preoblikovan. Zato u osnovnoškolske i srednjoškolske programe treba ugrađivati nove sadržaje i promijeniti pristup visokom obrazovanju. No, za nova zanimanja moraju se pripremiti i poslodavci. Globalna tvrtka McKinsey & Company, koja nudi profesionalne usluge savjetovanja korporacijama, vladama i drugim organizacijama analizirala je brojne radne aktivnosti i zanimanja pa želite li saznati više kako educirati zaposlenike i pripremiti nove kadrove za buduće poslove, pročitajte na njihovim web-stranicama kakve su promjene pred nama i koje su vještine najpotrebnije i najtraženije (Defining the skills citizens will need in the future world of work), (The skills revolution and the future of learning and earning).
Vještine su prednost, a usvajanje novih – imperativ
Unatoč ubrzanom usvajanju tehnoloških inovacija u svim sektorima, obrazovni su sustavi ostali gotovo netaknuti sve do pandemije, a onda se sve promijenilo preko noći. Uz online poslovanje digitalizacija je omogućila i personalizirano online učenje na daljinu u interakciji s nastavnicima pa se i informacije o vještinama potrebnim za nova zanimanja šire mnogo brže. Stjecanje vještina je kontinuirani proces profesionalnog razvoja, zato se stalno dograđuju na radnom mjestu. Ljudi s vještinama imaju prednost pri traženju posla pa zaposlenici sa završenom srednjom školom koji su kroz rad stekli nove vještine bolje zarađuju od zaposlenika s diplomom koji više ne uče. Upravo spremnost na stalno učenje je najtraženija sposobnost današnjih kandidata za zaposlenjem, a značajan pomak u tom smjeru tek je pred nama.
Nove nastavne metode
Međunarodne organizacije OECD i UNICEF razvile su globalne obrazovne okvire za nove, tražene vještine. OECD-ov kompas učenja i UNICEF-ov dokument o mapiranju globalnih ciljeva za održivi razvoj pomažu sukreatorima poslovnih politika obrazovnih sustava u nastojanjima da nove generacije osposobe za nova zanimanja. Zbog toga se tražene vještine uvode u programe i razvijaju se nove nastavne metode. Pritom je važno napomenuti kako se popisi vještina mijenjaju ovisno o novim uvjetima. Naprimjer, financijska kriza 2008. godine potaknula je odgovorne u području obrazovanja da kao temeljnu vještinu uvedu financijsku pismenost koja je bila uključena i u OECD-ov program.
Danas je posebno aktualna tema ekološka pismenost kao odgovor na probleme koje stvaraju klimatske promjene. Primjerice u Berkeleyu (SAD, Kalifornija) je osnovan Centar za ekopismenost gdje su učionice opremljene učilima i materijalima koji omogućuju nastavnicima da s učenicima uživo eksperimentiraju tijekom predmeta iz prirodnih znanosti kako bi djeca bolje shvatila funkcioniranje prirodnih sustava i da im pomognu u razumijevanju uzroka i posljedica klimatskih promjena.
Europska agenda i hrvatski studij
Brzi pomak prema klimatski neutralnoj Europi i digitalna transformacija može se postići samo ako ljudi usvoje potrebne vještine. Tek tada će moći mijenjati način na koji rade, uče i žive. Europska komisija je izradila Agendu vještina za pomoć pojedincima i poduzećima koja upućuje odgovorne kako osposobiti ljude za nove poslove i život, daje podršku cjeloživotnom učenju za sve i priprema uvjete za državna i privatna ulaganja u stjecanje vještina. Tijekom koronapandemije milijuni Europljana izgubili su posao pa mnogi od njih moraju steći nove vještine i prijeći na nova radna mjesta u drugim gospodarskim sektorima jer njihova stara mjesta više ne postoje!
Posebno je velik izazov obrazovanje mladih. Dokaz da su pripreme za obrazovanje budućnosti već u tijeku i u Hrvatskoj je Centar za kognitivnu znanost osnovan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je oformljen i interdisciplinarni diplomski studij – Primijenjena kognitivna znanost. Predavat će nastavnici FER-a i FFZG-a, a program će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku. Programi kognitivne znanosti već se provode u više od šezdeset svjetskih sveučilišta, a s akademskom godinom 2023./2024. pridružuje im se i naše, zagrebačko.
Internet – prozor u digitalni svijet
Kad se spomene digitalna pismenost, mnogi odmah pomisle na programiranje. No, prije programiranja važno je znati brzo tipkati dodirom, napisati i poslati e-mail poruku, služiti se Zoomom i ostalim komunikacijskim aplikacijama. Ako ste svladali osnovne vještine, poželjet ćete u svoj digitalni prozor staviti i svoje objave da vas drugi bolje vide. Imate li pametni telefon, možete fotografirati i snimati video priloge za svoje vlastite objave, primjerice u WordPressu. To je vizualno bolje i korak ispred jednostavnih objava na javnim društvenim mrežama. Želite li konačno otvoriti baš svoj prozor u digitalni svijet i otkriti kako unaprijediti posao i poboljšati životne uvjete, a da pritom ne ugrožavate okoliš i opstanak budućih generacija?
Lidija Orešković