Na gomilanje otpada i veliko zagađenje najviše utječu gospodarske djelatnosti. Zato treba usvajati nova tehnološka znanja i uvoditi održive proizvodne metode. Zaokret prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i razvoj zelene industrije radikalno će promijeniti način proizvodnje i gospodarstvenu strukturu te ujedno otvoriti put za nove poslove i zanimanja. To može ljudima osigurati bolje životne uvjete i dovesti do željenog ozdravljenja našeg planeta.
Međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj – UNIDO pokrenula je Inicijativu za zelenu industriju koja se temelji na održivom razvoju. Sigurna i čistija proizvodnja uključuje brigu o materijalima, energiji i vodi, kako bi se trošilo racionalno te smanjio otpad i emisija stakleničkih plinova. Održivost je ključni pojam u kontekstu razvoja i strateška poluga za stvaranje novih vrijednosti. Zaokret prema zelenim procesima i održivom pristupu postaje nužnost, ali i bolja poslovna prilika. Zato se uvode nove mjere za zaštitu okoliša, stroži standardi i racionalno poslovanje.
Posljednjih godina utrostručio se broj tvrtki koje znanstveno pristupaju održivosti, a dobar primjer je norveška tvrtka Eagle Technology koja se danas bavi istraživanjima i razvojem naprednih tehnologija za zelenu industriju. Gradi kompletne sustave oporabe te nudi održiva i ekološki prihvatljiva rješenja za proizvodnju koja isporučuju širom svijeta.
Za početak sunce i vjetar
Prvi korak prema zelenoj industriji je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Sunce, vjetar i voda neiscrpni su izvori energije, a tehnologije primjenjive u proizvodnji stalno se unapređuju. Sunčeva se energija primjenom solarnih ćelija izravno pretvara u električnu pa nema zagađenja, a osim fotonaponskih panela i kolektora za toplu vodu razvijen je solarni crijep, cigle, fasade, rasvjeta i još mnogočega. Međutim, proizvedenu energiju teško je spremati jeftino i učinkovito. No, znanstvenici američkog centra Eni-MIT Solar Frontiers Daniel Nocera i Matthew Kanan još 2008. razvili su proces umjetne fotosinteze kojim se uz pomoć sunčeve energije dok ima sunca voda razgrađuje na vodik i kisik. Tako dobiveni plinovi kasnije se unutar gorive ćelije rekombiniraju uz stvaranje električne energije, sve bez ugljičnog dioksida. To otkriće otvara vrata razvoju novih tehnologija za pohranu električne energije iz obnovljivih izvora.
I vjetar je čist izvor energije, no vjetroelektrane pokrivaju tek jedan posto svjetskih potreba. Brzina vjetra jako varira pa energija dolazi na mah i vjetroelektrane nemaju stalnu snagu. Tu bi mogle pomoći naprednije tehnologije za spremanje energije tako da se ona dobivena za jačeg vjetra može iskoristiti i kada ga nema.
Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja do sredine stoljeća treba uspostaviti čist elektroenergetski sustav. To znači da glavni izvori za proizvodnju energije moraju postati i ostati sunce i vjetar. Pritom treba uključiti što više ljudi, a ne samo već i tako bogate investitore. Evo kako se to radi u Austriji. Proizvodnja solarne energije se snažno promovira, a bečka gradska vlast u prelazak na obnovljive izvore uključuje i građane koji kupnjom fotonaponskih panela postaju suvlasnici u solarnim farmama. Tako se u energetsku tranziciju mogu uključiti i oni koji nemaju novca za postavljanje vlastitih solarnih sustava.
Zelene inovacije, Green Deal i digitalizacija
Na Zemlji nas je sve više, a sve je manje prirodnih resursa što ugrožava ekološku ravnotežu. Zato je ulaganje u zelene inovacije važno za zdravo gospodarstvo i ekološki odgovorno društvo. Ekološke inovacije omogućuju lakše očuvanje okoliša pa tomu i Europska unija posvećuje puno pažnje. Zapravo, europska zelena industrija već je u procvatu. Gotovo polovica tvrtki uvela je ekološke inovacije i ima od toga koristi. Razvijen je akcijski plan EcoAP koji potiče razvoj ekoloških inovativnih procesa i donesen je pilot program za pomoć poduzećima u primjeni zelenih tehnologija. Cilj europske strategije kružnog gospodarstva jest transformirati Europu u učinkovitije gospodarstvo gdje zelene inovacije imaju glavnu ulogu u osmišljavanju novih radnih mjesta, smanjuju proizvodne troškove uz veću produktivnost i dobit te djeluju pozitivno na gospodarstvo i društvo.
Održivom proizvodnjom se sprečavaju zagađenja, životni ciklus proizvoda je duži, može se reciklirati i materijal ponovno upotrijebiti kao sirovina. Na temelju takvog razmišljanja nastao je Europski zeleni plan – Green Deal, nova strategija za prijelaz na održivo gospodarstvo pomoću digitalnih rješenja. Green Deal potiče digitalizaciju poljoprivrednih gospodarstava i održive modele u opskrbnom prehrambenom lancu. Transformira se i zdravstveni sektor gdje su zelena rješenja već su široko primjenjiva. Sve brže jača primjena e-zdravlja i umjetne inteligencije što osigurava brži i učinkovitiji pristup zdravstvenoj skrbi. Plastika, koja se primjenjuje stalno i svugdje, napunila je oceane i odlagališta otpada. Razmjenjuju se ideje i traže rješenja kako je oporabiti. Tu su od velike koristi digitalne tehnologije za praćenje podataka o odlaganju, recikliranju i preupotrebi recikliranih materijala.
Net Zero – ugljična neutralnost
Zagađena atmosfera, Zemlja koja gori i podivljali oceani ugrožavaju sve živo. Civilizacijski napredak nas skupo košta jer prirodu uništavamo iz dana u dan. Kako bi se umanjilo globalno zagrijavanje, sve više zemalja se obvezuje da će do 2050. godine dostići ugljičnu neutralnost, što znači da će ukloniti onoliko ugljičnog dioksida koliko ga proizvedu. Zato su u skladu s Pariškim sporazumom postavljeni ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Da se to postigne treba uravnotežiti ono što šaljemo u atmosferu s onim što izvučemo iz nje. Europska unija je ugljičnu neutralnost unijela u zakon i pooštrila propise. Pokrenuta je inicijativa Net Zero Tracker s mapiranim zemljama i tvrtkama koje su prihvatile tu obvezu, a prema tim podacima za ugljičnu neutralnost se zalaže 90 posto globalnog gospodarstva.
Sve to zahtijeva velike promjene u poslovanju, a u svim proizvodnim procesima od dizajna do tržišta nužno je inteligentno povezivanje kako bi se na temelju prikupljenih podataka mogle donositi pametne odluke. Prastara globalna ekonomija je istina na izdisaju, no najavljene promjene otvaraju jasne mogućnosti za rješavanje globalnih izazova. Ljudska domišljatost može riješiti Net Zero jednadžbu baš kao što su riješeni i drugi problemi u prošlosti. Važno je da svijet krene jedinstveno u zelenom smjeru. Jedino što je sasvim sigurno na tom putu: alternative nema.
Lidija Orešković, rujan 2023.