Na putu prema održivosti treba poštivati hijerarhijski redoslijed – ono što je dobro za okoliš dobro je i za društvo, a ono što je dobro za društvo dobro je i za gospodarstvo. Na prvom je mjestu planet, na drugom su ljudi, a proizvodnja i profit na trećem. U kružnom gospodarstvu održivost ima glavnu ulogu pri čemu sve počinje od materijala pa je važno razumjeti što ga to čini održivim.
Održivost nam se već uvukla u svakodnevicu. Sve više ljudi nastoji smanjiti otpad i bolje brinuti o okolišu. Pritom se velika pažnja posvećuje materijalima koji su početak stvaranja ekološki prihvatljivog svijeta za buduće generacije. Održivi materijali proizvode se bez iscrpljivanja neobnovljivih izvora i prirodnih resursa ne narušavajući prirodnu ravnotežu. Postoji široka paleta materijala koji se mogu reciklirati i upotrijebiti kao sekundarne sirovine, a uz nove ideje i postupke, pri proizvodnji se može pametno iskoristiti i naizgled beskorisni otpad. Zato je pri stvaranju novih proizvoda važno odabrati zdrave materijale koji su klasificirani kao prirodni, obnovljivi i neotrovni. Prirodni su odličan izbor jer sadrže manje otrovnih tvari, mogu se ponovno upotrijebiti i lakše ih je zbrinuti. Obnovljive ljudi mogu reciklirati za ponovnu upotrebu, a poneke i neograničeno reciklirati. Neotrovni pak ne štete ni prirodi ni ljudima, čak i ako su umjetni.
Izbor održivih materijala za održive proizvode
Pri odabiru održivih materijala na prvom je mjestu drvo, pogodno za primjenu u gradnji, svim industrijama i zanatima. I bambus je svestrano primjenljiv, brzo raste i biorazgradiv je. Kao građevinski materijal može se iskoristi i ovčja vuna, glina, pijesak, slama pa i kokosova ljuska. Održiv je i nehrđajući čelik koji se proizvodi bez štetnih kemikalija i može se beskrajno reciklirati. Glina je mineralna smjesa nastala raspadom glinenca iz različitih stijena, osnovni materijal za izradu cigli, ali je pogodna i za izradu raznih drugih predmeta koji se sušenjem i pečenjem pretvaraju u čvrste oblike. Pijesak je kemijski inertan i izdržljiv, jedan od najtvrđih prirodnih materijala nezamjenjiv u proizvodnji betona, cigle, žbuke, morta, asfalta… ali i stakla. Slama se može iskoristiti u brojnim industrijama od građevinske nadalje. Jeftina je i ima je u izobilju pa je sve češća zamjena i za jednokratnu plastiku. Konoplja lako raste, a iskoristiv je gotovo svaki dio biljke pa je sve popularnija kao materijal primjenljiv građevinskoj u drugim industrijama. Pamuk je biorazgradiv, mekan i čvrst. Njegovim recikliranjem smanjuje se tekstilni otpad i štede prirodni resursi. I lan je biorazgradivo prirodno vlakno. Može se reciklirati, a ekološki je prihvatljiviji od pamuka.
Otpad kroz inovacije postaje koristan
Održivi materijali mogu se dobiti i inovativnim postupkom od industrijskog i građevinskog otpada. Naprimjer, američki znanstvenik Henry Liu je od otrovne ugljene prašine stvorio ekološku FPC-Ciglu, koja se ne peče nego suši pri čemu se potroši dvadeset i četiri puta manje energije nego pri proizvodnji klasične cigle, a zagađenje je zanemarivo. I australski istraživači sa Sveučilišta New South Wales razvili su čistu, laganu ciglu od ugljenog pepela koja se u Kini i Indiji već proizvodi u milijunima tona. Proizvodi se i cigla ojačana vunenim vlaknima koja je 37 posto čvršća od klasične te cigla s dodatkom cigaretnih opušaka. Novi recept za održivi beton uza zdraviji cement sadrži drobljeno staklo, drvni čips i šljaku, što mu poboljšava toplinsku učinkovitost te znatno smanjuje otpad i emisiju stakleničkih plinova.
Smljeveno staklo i zdrobljeni otpadni porculan u kombinaciji s epoksidnim smolama poslužio je Timu Whaleyu kao osnova za razradu širokog spektra proizvoda koji zamjenjuju keramičke pločice, kamen i razne umjetne kompozitne materijale za pokrivanje podova, zidova i radnih ploha.
Građevinski kompoziti od oporabljivih materijala korisnog građevinskog otpada sve su zastupljeniji na tržištu čime se postiže dvostruka korist – dobivaju se kvalitetni zeleniji proizvodi i smanjuje se zagađenje planeta.
Novi materijali u skladu s prirodom
Sjajan kao dijamant, lagan poput oblaka, a čvršći od čelika. To je aerogel, suh i transparentan materijal izrađen primjenom nanotehnologije na bazi silicija s devedeset posto zraka! Iznimno je izdržljiv, vrlo tanak, fleksibilan, hidrofoban i vodootporan. Ekološki je prihvatljiv, otporan na plamen i emisiju dima, a ima izuzetna antiseptička svojstva. Široko je primjenjiv, no prije svega se spominje kao najlakši i uopće najbolji toplinski izolator s učinkovitošću koja osmerostruko nadmašuje tradicionalne izolacijske materijale tako da je primjenljiv i u najekstremnijim uvjetima.
I Europa ide ukorak s promjenama
Održivi razvoj je temeljno načelo Europske unije, a glavni joj je cilj izgraditi održivo kružno gospodarstvo. Zato pri stvaranju novih ekološki prihvatljivih proizvoda želi povećati upotrebu sekundarnih sirovina i kompozitnih – ponajprije građevinskih i industrijskih – materijala koji moraju biti održivi, lakši i jači od klasičnih. Danas europska industrija kao tranzicijski motor pokreće promjene i inovacije u svim gospodarskim sektorima. Prema novim predloženim pravilima sva roba na EU-tržištu mora biti prihvatljiva za okoliš i energetski učinkovitija – od stvaranja do kraja životnog vijeka.
S obzirom na to da se na gradnju troši oko 50 posto resursa, da su zgrade izvor 30 posto ukupnog otpada, 40 posto potrošnje sveukupne energije te 36 posto emisija stakleničkih plinova, utvrdit će se mjere koje će vladama EU-a pomoći da strukturno poboljšaju energetska svojstva zgrada, s posebnim naglaskom na zgradama s najlošijim svojstvima kroz primjenu ekoloških i energetsko učinkovitih građevnih proizvoda – traži se da proizvodi traju duže, da se mogu reciklirati i ponovno proizvesti.
Održivost proizvoda započinje dizajnom, ostvaruje se u proizvodnji, a nakon upotrebe ne završava na otpadu već mu se udahnjuje novi život.
Lidija Orešković