Wikimedia Commons: Budite oprezni pri online korištenju slika!

Vrijeme čitanja: 9 min

Uvod

Slike su sveprisutne na internetu. Nalazimo ih na osobnim blogovima, web stranicama tvrtki, društvenim mrežama i mnogim drugim platformama. Međutim, dostupnost velike količine slika putem pretraživača i jednostavno preuzimanje i reprodukcija slika u svojem online sadržaju s tek nekoliko klikova miša otvara put prema kršenju autorskog prava.

Mnogi krše autorska prava na svojim web stranicama, blogovima i slično, misleći da nikada neće biti uhvaćeni. Smatraju da je internet prevelik i da ih se ne može pronaći. Drugi pak nisu ni svjesni da krše autorska prava jer su npr. tijekom školovanja koristili slike s interneta bez dozvole i nisu imali nikakve negativne posljedice.

Danas postoje tvrtke čiji je poslovni model koristiti automatizirane sustave za pretraživanje interneta u svrhu pronalaženja kršenja autorskog prava. Te iste tvrtke potom šalju vlasnicima web stranica opomene za uklanjanje slika te pozive na plaćanje naknade štete. Naknada može biti od nekoliko stotina do par tisuća eura. Ako se naknada ne plati i slika se ne ukloni, slijedi pravna tužba.

Novčane naknade i pravne tužbe posebno pogađaju vlasnike osobnih blogova i male tvrtke koje prvi put izrađuju vlastitu web stranicu. Četiri su osnovna načina za upotrebu slika i fotografija na internetu bez kršenja autorskog prava i uz poštivanje licenca:

  • koristiti samo vlastite slike i fotografije
  • pribaviti pismenu dozvolu autora
  • platiti novčanu naknada za korištenje autorskog djela
  • koristiti javnu domenu i licence koje ne traže novčane naknade.

Vlastite slike i fotografije

Najjednostavniji i najsigurniji način kako se obraniti od automatiziranih sustava za otkrivanje kršenja autorskog prava je korištenje vlastitih slika i fotografija. Ipak, ova metoda ima nekoliko nedostataka, uključujući:

  • Profesionalna izrada i obrada slike odnosno fotografije – Vjerojatnost da je osoba kojoj treba slika ujedno i profesionalni/a fotograf/kinja je mala. Iako moderni pametni telefoni i fotoaparati mogu značajno olakšati fotografiranje i izradu slika, profesionalni/e fotografi/kinje uzimaju u obzir kompoziciju, osvjetljenje, dubinu polja, postprocesiranje i ostalo, čime se značajno razlikuje kvaliteta vlastitih slika u odnosu na profesionalno izrađene i obrađene. Čak i ako je osoba kojoj je potrebna slika profesionalni fotograf/kinja, u cijenu korištenja vlastitih slika i fotografija online treba uključiti i vrijeme utrošeno na njihovu izradu i obradu.
  • Sadržaj slike – Fotografiranje polarnog medvjeda, Machu Picchu ili unutrašnjosti Međunarodne svemirske postaje može biti izazovno pa čak i nemoguće. Korištenje vlastitih slika i fotografija može značajno ograničiti raspon dostupnih slika za korištenje koje odgovaraju stvaranom online sadržaju.
  • Autorsko pravo sadržaja slike – Unatoč tome što je osoba koja je izradila vlastitu sliku ujedno i autor te iste slike, problem može stvarati ono što je na slici odnosno fotografiji. Fotografiranje umjetničkih dijela, mehanizama rada uređaja, loga tvrtke, osoba (pogotovo slavnih), fotografiranje vojnih i drugih zaštićenih objekata i područja, korištenje zaštićenih fontova i slika kod vlastitih kompozicija u programima za obradu slika itd. su samo neki problemi na koje treba pripaziti kod izrade i obrade vlastitih slika i fotografija. Moderni sustavi za detekciju kršenja autorskog prava uključuju također i detekciju kršenja autorskog prava sadržaja slike.
  • Uzaludne tužbe – Čak i ako je osoba vlasnik slike ili fotografije, i dalje može biti tužena za kršenje autorskog prava, bez obzira na to je li to istina. Odmah nakon objave online sadržaja preporučeno je spremiti web stranicu koristeći se online alatom za digitalno arhiviranje Wayback Machine, slike 1 i 2.

Tako se može dokazati da osoba nije prekršila autorsko pravo reprodukcijom slike s druge web stranice, jer je datum objave online sadržaja s tom slikom prethodio svim ostalim objavama iste slike na internetu. Međutim, podnositelj/ica tužbe može tvrditi da je on/a stvarni vlasnik slike, čak i ako je nikada prije nije objavio online. Stoga je najbolje snimiti više fotografija odjednom, varirajući kut snimanja, udaljenost i ostale parametre, te ih zadržati kao dokaz vlasništva nad slikom. Dodatno je moguće ubaciti vlastiti potpis u svaku sliku na neuočljivo mjesto. Ubacivanje potpisa u sliku može biti jednostavan i učinkovit način zaštite autorskog prava. Potpis može biti datum rođenja, inicijali, ime i prezime, ili umjetničko ime. Važno je da je potpis čitljiv i da jedinstveno identificira autora slike.

Pismena dozvola autora

Prilikom traženja pismene dozvole od autora, neophodno je precizno naznačiti svrhu korištenja slike. Najbitnije je s autorom provjeriti može li se slika koristiti u komercijalne ili samo u nekomercijalne svrhe. Također je neophodno u potpunosti poštivati moguće uvjete koje je autor naveo u dozvoli, npr. ispravno navesti ime i prezime autora te naziv slike. Međutim i kod ove metode postoje brojni problemi na koje treba pripaziti, slično kao i kod korištenja vlastite slike ili fotografije. Naime dozvola možda ne obuhvaća i sadržaj same slike. Na primjer, to se može odnositi na logotipe tvrtki, fotografije ljudi ili druge već navedene slučajeve.

Glavni problem kod traženja pismene dozvole autora je provjera identiteta autora slike. Na internetu je lako lažno se predstavljati kao druga osoba. To znači da je moguće dobiti dozvolu za korištenje slike od osobe koja ne posjeduje prava za izdavanje te dozvole! Stoga je preporučljivo provjeriti identitet autora prilikom traženja pismene dozvole za korištenje slike. Najsigurnije je tražiti pismenu dozvolu od poznatih fotografa/kinja i umjetnika/ca, iako oni najčešće naplaćuju naknadu za korištenje svojih djela.

Novčana naknada za korištenje autorskog djela

Autori slika i fotografija mogu izravno prodavati pravo na korištenje svojih djela zainteresiranim kupcima. Postoje i tvrtke koje djeluju kao agregatori slika i fotografija (eng. stock photography) brojnih autora. Neki agregatori otkupljuju autorska prava od samih autora, a potom prodaju kupcima licencu za korištenje slika. Drugi agregatori pak djeluju kao platforma koja povezuje autore slika i fotografija sa zainteresiranim kupcima.

Problem autorskog prava sadržaja slike postoji i kod slika za čije je korištenje potrebno platiti novčanu naknadu. Poznati primjer je tužba koju je proizvođač osvježivača za auto u obliku stabla pokrenuo protiv jednog od najpoznatijih agregatora slika.[2] Razlog tužbe bio je što je agregator u svom katalogu imao slike osvježivača za auto čiji je dizajn bio zaštićen autorskim pravom.

Agregatori slika i fotografija često znaju prodavati slike i fotografije koje su u javnoj domeni. Pravno gledano, u većini pravnih sustava, agregatori slika i fotografija mogu prodavati slike iz javne domene. Međutim, moralno je sporno prodavati nešto što je besplatno dostupno! Uzmimo na primjer sliku Međunarodne svemirske postaje (eng. International Space Station – ISS), slika 3. Ta slika koju je izradila NASA je u javnoj domeni.

Tu istu sliku se može pronaći na web stranici popularnog agregatora slika.[4] No, na sliku je stavljen vodeni žig agregatora, a za sliku bez vodenog žiga je potrebno platiti naknadu. Iako u opisu slike piše da agregator naplaćuje naknadu za pristup visokokvalitetnoj kopiji slike s navedenom rezolucijom od 5568 x 3712 px, važno je napomenuti da je to ista rezolucija originalne slike NASA-e koja je javno dostupna bez novčane naknade!

Dodatni problem kod agregatora slika i fotografija koji djeluju kao posrednici između mnogobrojnih autora i klijenata je mogućnost da se na platformi nađu i slike za koje se prodaju prava na korištenje, ali za koje autor ne posjeduje autorsko pravo. Iako agregatori slika uobičajeno kompenziraju novčane kazne ili plate troškove suđenja za kršenje autorskog prava, za vlasnike web stranica i tvrtke to i dalje znači gubitak vremena i potencijalne troškove zbog ponovnog uređivanja online sadržaja.

U posljednje vrijeme, agregatori nude sve više slika generiranih umjetnom inteligencijom (eng. Artificial intelligence, AI). Treniranje AI sustava za generiranje slika zahtijeva ogromnu količinu već postojećih slika i fotografija. Problem nastaje jer su neki AI sustavi trenirani na slikama i fotografijama za koje nisu imali autorske dozvole. Zakoni o korištenju slika generiranih AI-jem još uvijek nisu jasno definirani. To znači da korištenje takvih slika, iako danas nije protuzakonito, može postati nezakonito u budućnosti.

Dodatnu komplikaciju kod agregatora slika i fotografija predstavlja mogućnost njihovog propadanja, tj. nestajanja s tržišta. U takvim slučajevima, ako je došlo do kršenja autorskog prava korištenjem slika s tih agregatora, postavlja se pitanje mogućnosti dobivanja novčane kompenzacije za troškove suđenja i naknadu štete.

Javna domena i licence bez novčane naknade

Mnogo je web stranica na kojima se mogu pronaći slike za čije korištenje nije potrebna novčana naknada. Wikimedia Commons je vjerojatno najveći i najpouzdaniji online medijski repozitorij besplatnih slika i poslužit će u nastavku za prikaz pretraživanja slika s licencama bez novčane naknade i onih u javnoj domeni.

Kako dolaze slike u repozitorij Wikimedia Commons? Wikimedia Commons omogućuje objavu (ulaz u repozitorij) samo slika i drugih medijskih datoteka koje ne podliježu ograničenjima autorskih prava koja bi spriječila da ih bilo tko koristi, bilo kada i u bilo koju svrhu. Ipak Pravila koja treba poštovati ako se želi objaviti slika u Wikimedia Commons repozitoriju su mnogobrojna.[5] Većina slika u Wikimedia Commons repozitoriju je objavljena s od autora slika deklariranim Creative Commons licencama.

Creative Commons (CC) je internacionalna neprofitna organizacija koja je formirala besplatne licence za kreativne radove, kao što su slike, video, muzika i tekst. Dovoljno je uz svoj rad navesti tip licence koju autor želi za svoje djelo, a bez ikakve izravne komunikacije s Creative Commons (CC).  Postoje različite Creative Commons licence koje se razlikuju u stupnju dozvoljene promjene i distribucije djela.[6] Na Wikimedia Commons se slike mogu objavljivati samo pod određenim Creative Commons licencama koje dopuštaju i komercijalnu upotrebu i modifikaciju djela, slika 4.

Pretpostavimo da osobi treba fotografija polarnog medvjeda. Najprije je potrebno otvoriti početnu stranicu Wikimedije Commons i u traku za pretraživanje upisati željeni izraz, slika 5. Iako je pretraživanje na hrvatskom jeziku moguće, preporučuje se korištenje engleskog jezika jer se time poboljšavaju šanse za pronalaženje željenih rezultata.

Nakon što osoba odabere željenu sliku, može ju preuzeti u raznim raspoloživim veličinama, slika 6.

Konačno, potrebno je navesti odgovarajuće podatke uz sliku, zaslugu, poveznicu na licencu i naznačiti jesu li napravljene promjene.[9] Na Wikimedia Commons, informacije o slici koje treba navesti pri korištenju slike (engl. Attribution) nalaze se desno od slike, slika 7.

Teoretski, ova tri koraka čine sve što je potrebno: pronaći sliku, preuzeti je u željenoj rezoluciji i navesti informacije o slici kako ih je autor naveo. Ipak, problemi koji se javljaju pri drugim metodama kod korištenja slika online javljaju se i pri korištenju slika s Wikimedije Commons.

Problem kršenja autorskog prava kod sadržaja slike postoji i na slikama s Wikimedia Commons. Međutim, Wikimedia Commons ima veliki broj aktivnih urednika koji identificiraju i uklanjanju slike koje krše autorska prava, slika 8.

Dodatno, Wikimedija Commons nudi vodič za otkrivanje kršenja autorskih prava.[10]

Na Wikimedia Commons se mogu filtrirati rezultati pretraživanja slika prema kategorijama ocjene zajednice (eng. Community Assessment), slika 9. Ukupno postoje četiri kategorije:

Filtriranjem rezultata pretrage prema prethodno navedenim kategorijama značajno se smanjuje broj dostupnih slika ali kvaliteta preostalih slika raste. Što je još važnije, slike u tim kategorijama su prošle višestruke dodatne provjere, pa se smanjuje vjerojatnost da one ili njihov sadržaj krše autorska prava.

Za dodatnu sigurnost, preporučuje se korištenje slika starijih od 5 godina. Što je slika dulje dostupna na Wikimediji Commons, to je veća vjerojatnost da bi ju autori ili aktivni urednici već prijavili u slučaju kršenja autorskog prava. Na stranici odabrane slike, pod rubrikom “Povijest datoteke” (eng. File history), može se provjeriti datum objave slike i svih naknadnih izmjena, slika 10.

Prilikom korištenja slika s Wikimedia Commons važno je biti svjestan/svjesna potencijalnog problema “Pranja licenci” (eng. License laundering) [15]: uzimanje slika sa statusom neslobodnih autorskih prava (eng. non-free copyright) i njeno učitavanje, bez dopuštenja nositelja autorskih prava, na Wikimediju Commons gdje je objavljena pod slobodnom licencom.

Prethodno navedeni koraci za sprječavanje kršenja autorskog prava sadržaja slike pomažu i u sprječavanju problema pranja licenci. Stoga, korištenje slika koje su prošle dodatnu provjeru kroz ocjenjivanje od strane zajednice, te korištenje slika koje su starije od 5 godina, može značajno smanjiti vjerojatnost da odabrana slika ima problem oprane licence.

Dodatno, korištenjem web alata TinEye [16] i Google Images [17] može se provesti obrnutu pretragu odabrane slike. Na taj se način može saznati gdje je sve ta slika bila korištena na internetu.

Važno je tom provjerom obratiti pažnju na sljedeće:

  • Prva objava: Je li odabrana slika prvo objavljena na Wikimediji Commons ili na nekoj drugoj web stranici?
  • Izvor: Citiraju li druge web stranice kao izvor te slike Wikimediju Commons ili neku drugu web stranicu?

Konačno, korisno je provjeriti EXIF podatke odabrane slike i usporediti ih s EXIF podacima drugih slika istog autora objavljenih na Wikimedia Commons, slika 11. Do EXIF podataka može se doći skroz na kraju svih podataka dok pregledavate sliku na Wikimedia Commonsu, svakako isprobajte!

Prilikom usporedbe, treba obratiti pažnju na sljedeće:

  • Vrijeme: Jesu li slike snimljene otprilike u isto vrijeme?
  • Kamera: Jesu li snimljene istom kamerom?
  • Mjesto: Jesu li snimljene na istom mjestu?
  • Rezolucija: Imaju li približno istu rezoluciju?
  • Stil: Pokazuju li isti umjetnički stil ili razinu kvalitete?

Značajno različiti EXIF podaci mogu ukazivati na reprodukciju tuđih slika bez dopuštenja.

Ono što čini Wikimedia Commons posebnom u odnosu na druge pružatelje besplatnih slika i fotografija je njena pripadnost Wikimedia Foundation (WMF). WMF je neprofitna američka organizacija koja podržava razvoj i upravljanje nekoliko velikih projekata otvorenog sadržaja, uključujući i Wikipediju. Ovo članstvo u WMF-u pruža Wikimediji Commons nekoliko značajnih prednosti:

  • Dugoročna stabilnost: WMF osigurava stabilno financiranje i infrastrukturu, što pomaže u trajnom održavanju i razvoju platforme Wikimedia Commons, slika 12.
  • Globalna zajednica: WMF ima široku globalnu zajednicu volontera i donatora koji podržavaju projekte otvorenog sadržaja, uključujući i Wikimediju Commons.
  • Neutralnost i transparentnost: WMF je posvećena neutralnosti i transparentnosti u svojim operacijama, što pomaže u održavanju povjerenja korisnika i donatora prema Wikimediji Commons.

U trenutku pisanja ovog članka, zbirka Wikimedia Commons sadrži preko 103 milijuna medijskih datoteka.[19] Još impresivniji od veličine zbirke Wikimedije Commons je njen eksponencijalni rast kroz vrijeme, slika 13.

Zaključak

Pronalaženje slika za online korištenje može biti izazovno. Ne postoji univerzalno ispravna metoda jer svaka od njih ima svoje nedostatke. No, poznavanje tih nedostataka može Vam pomoći u smanjenju rizika od kršenja autorskog prava. U ovom članku su spomenuti najvažniji nedostaci svake metode, kao i savjeti o tome koje mjere poduzeti s ciljem ublažavanja tih nedostataka.

Izvori

  1. Dietmar Rabich / Wikimedia Commons / “Winterswijk (NL), Woold, Boven Slinge — 2014 — 3170” / CC BY-SA 4.0 / Cropped from original
  2. CAR-FRESHNER CORP. v. GETTY IMAGES, INC., 7:09-CV-1252 (GTS/GHL), United States District Court, N.D. New York, September 28, 2011
  3. NASA/Crew-2, Public domain, via Wikimedia Commons
  4. International Space Station – Earth Orbit, 08 November 2021, Alamy, accessed 02 March 2024
  5. Commons:Licensing, Wikimedia Commons, accessed 03 March 2024
  6. About CC Licenses, Creative Commons, accessed 03 March 2024
  7. How To Attribute Creative Commons Photos, 04 March 2015, foter blog, CC BY-SA 3.0 / cropped from original, accessed 03 March 2024
  8. AWeith, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
  9. Recommended practices for attribution, last edited on 15 December 2022, CC Wiki, accessed 04 March 2024
  10. Commons:How to detect copyright violations, last edited on 01 April 2023, Wikimedia Commons, accessed 03 March 2024
  11. Commons:Featured pictures, last edited on 21 October 2023, Wikimedia Commons, accessed 04 March 2024
  12. Commons:Quality images, last edited on 26 October 2023, Wikimedia Commons, accessed 04 March 2024
  13. Commons:Valued images, last edited on 29 February 2024, Wikimedia Commons, accessed 04 March 2024
  14. Commons:Picture of the day, last edited on 3 October 2023, Wikimedia Commons, accessed 04 March 2024
  15. Commons:License laundering, last edited on 11 September 2023, Wikimedia Commons, accessed 04 March 2024
  16. TinEye – Reverse Image Search
  17. Google Images
  18. Jayen466, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
  19. Statistics, Wikimedia Commons, accessed 04 March 2024
  20. Michael F. Schönitzer, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Napomena

Autor ovog članka nije odvjetnik. Sve informacije, sadržaj i materijali dostupni u ovom članku su isključivo opće informativne svrhe. Informacije pružene u ovom članku ne predstavljaju i nisu namijenjene kao pravni savjet. Čitatelji ovog članka trebaju se obratiti svojem odvjetniku kako bi dobili savjet u vezi s bilo kojim mogućim konkretnim pravnim pitanjem. Mišljenja izražena u ovom članku predstavljaju isključivo stav autora. Ovim se izričito odriče svaka odgovornost za posljedice poduzimanja ili nepoduzimanja pravnih radnji na temelju sadržaja ovog članka. Autor ne daje garancije da je sadržaj ovog članka bez pogrešaka.

Leo Kaliger

[email protected]

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 66